Gotovo svaki uređaj sposoban za računalstvo treba RAM. Pogledajte svoje omiljene uređaje (npr. pametne telefone, tablete, stolna računala, prijenosna računala, grafičke kalkulatore, HDTV-e, ručne sustave za igranje itd.) i trebali biste pronaći neke informacije o RAM-u. Iako svi RAM-ovi u osnovi služe istoj svrsi, danas se često koriste nekoliko različitih tipova:
- Statički RAM (SRAM)
- Dinamički RAM (DRAM)
- Sinkroni dinamički RAM (SDRAM)
- Sinkroni dinamički RAM s jednom brzinom prijenosa podataka (SDR SDRAM)
- Sinkroni dinamički RAM dvostruke brzine prijenosa podataka (DDR SDRAM, DDR2, DDR3, DDR4)
- Sinkroni dinamički RAM s dvostrukom brzinom prijenosa podataka (GDDR SDRAM, GDDR2, GDDR3, GDDR4, GDDR5)
- Brza memorija
RAM daje računalima virtualni prostor potreban za upravljanje informacijama i rješavanje problema u trenutku. nazarethman / Getty Images
kako objaviti glazbu na instagramu
Što je RAM?
RAM je kratica za Random Access Memory, a računalima daje virtualni prostor potreban za upravljanje informacijama i rješavanje problema u trenutku. Možete ga zamisliti kao papir za struganje za višekratnu upotrebu na koji biste olovkom pisali bilješke, brojeve ili crteže. Ako vam ponestane mjesta na papiru, zaradite više brišući ono što vam više ne treba; RAM se ponaša slično kada treba više prostora za rad s privremenim informacijama (tj. pokretanje softvera/programa). Veći komadi papira omogućuju vam da nažvrljate više (i većih) ideja odjednom prije nego što ih morate izbrisati; više RAM-a unutar računala ima sličan učinak.
RAM dolazi u različitim oblicima (tj. način na koji se fizički povezuje ili sučelja s računalnim sustavima), kapacitetima (mjerenim u MB ili GB ), brzine (mjerene u MHz ili GHz ) i arhitekture. Ove i druge aspekte važno je uzeti u obzir prilikom nadogradnje sustava s RAM-om, budući da se računalni sustavi (npr. hardver, matične ploče) moraju pridržavati strogih smjernica kompatibilnosti. Na primjer:
- Malo je vjerojatno da će računala starije generacije prihvatiti novije vrste RAM tehnologije
- Memorija prijenosnog računala neće stati u stolna računala (i obrnuto)
- RAM nije uvijek unazad kompatibilan
- Sustav općenito ne može kombinirati različite vrste/generacije RAM-a
Statički RAM (SRAM)
- CPU predmemorija (npr. L1, L2, L3)
- Međuspremnik/memorija tvrdog diska
- Digitalno-analogni pretvarači (DAC) uključeni video kartice
- Memorija sustava
- Video grafička memorija
- DDR SDRAM je u biti druga generacija razvoja SDR SDRAM-a
- DDR2 SDRAM je evolucijska nadogradnja na DDR SDRAM. Iako još uvijek ima dvostruku brzinu prijenosa podataka (obrada dvije instrukcije za čitanje i dvije instrukcije za pisanje po taktu), DDR2 SDRAM je brži jer može raditi na višim brzinama takta. Standardni (ne overclockirani) DDR memorijski moduli dostižu maksimalnu brzinu od 200 MHz, dok standardni DDR2 memorijski moduli dostižu najveću brzinu od 533 MHz. DDR2 SDRAM radi na nižem naponu (1,8 V) s više pinova (240), što sprječava kompatibilnost s prethodnim verzijama.
- DDR3 SDRAM poboljšava performanse u odnosu na DDR2 SDRAM kroz naprednu obradu signala (pouzdanost), veći kapacitet memorije, nižu potrošnju energije (1,5 V) i veće standardne brzine takta (do 800 Mhz). Iako DDR3 SDRAM dijeli isti broj pinova kao DDR2 SDRAM (240), svi ostali aspekti sprječavaju kompatibilnost sa starijim verzijama.
- DDR4 SDRAM poboljšava performanse u odnosu na DDR3 SDRAM kroz napredniju obradu signala (pouzdanost), još veći kapacitet memorije, čak nižu potrošnju energije (1,2 V) i veće standardne brzine takta (do 1600 Mhz). DDR4 SDRAM koristi 288-pinsku konfiguraciju, što također sprječava kompatibilnost s prethodnim verzijama.
- Slično DDR SDRAM-u, GDDR SDRAM ima vlastitu evolucijsku liniju (poboljšanje performansi i smanjenje potrošnje energije): GDDR2 SDRAM, GDDR3 SDRAM, GDDR4 SDRAM i GDDR5 SDRAM.
- USB flash pogoni
- Pisači
- Prijenosni media playeri
- Memorijske kartice
- Mala elektronika/igračke
Jedna od dvije osnovne vrste memorije (druga je DRAM), SRAM zahtijevakonstantan protok snagekako bi funkcionirao. Zbog neprekidnog napajanja, SRAM ne treba 'osvježavati' da bi zapamtio podatke koji su pohranjeni. Zbog toga se SRAM naziva 'statičnim' - nije potrebna promjena ili radnja (npr. osvježavanje) da bi podaci ostali netaknuti. Međutim, SRAM je hlapljiva memorija, što znači da se svi podaci koji su bili pohranjeni gube nakon prekida napajanja.
Prednosti korištenja SRAM-a (nasuprot DRAM-u) su manja potrošnja energije i veće brzine pristupa. Nedostaci korištenja SRAM-a (nasuprot DRAM-u) su manji memorijski kapaciteti i viši troškovi proizvodnje. Zbog ovih karakteristika, SRAM se obično koristi u:
Dinamički RAM (DRAM)
DRAM zahtijeva jednu od dvije osnovne vrste memorije (druga je SRAM).periodično 'osvježenje' snagekako bi funkcionirao. Kondenzatori koji pohranjuju podatke u DRAM postupno ispuštaju energiju; nema energije znači da se podaci gube. Zbog toga se DRAM naziva 'dinamički' — potrebna je stalna promjena ili radnja (npr. osvježavanje) kako bi podaci ostali netaknuti. DRAM je također nepostojana memorija, što znači da se svi pohranjeni podaci gube nakon prekida napajanja.
Prednosti korištenja DRAM-a (nasuprot SRAM-u) su niži troškovi proizvodnje i veći memorijski kapaciteti. Nedostaci korištenja DRAM-a (nasuprot SRAM-u) su sporije brzine pristupa i veća potrošnja energije. Zbog ovih karakteristika, DRAM se obično koristi u:
1990-ih god.Prošireni dinamički RAM za izlaz podataka(EDO DRAM) je razvijen, nakon čega je uslijedila njegova evolucija,Praskanje EDO RAM-a(BEDO DRAM). Ove vrste memorije bile su privlačne zbog povećane izvedbe/učinkovitosti uz niže troškove. Međutim, tehnologija je postala zastarjela razvojem SDRAM-a.
Sinkroni dinamički RAM (SDRAM)
SDRAM je klasifikacija DRAM-a koja radi sinkronizirano s CPU taktom, što znači da čeka signal takta prije nego što odgovori na unos podataka (npr. korisničko sučelje). Nasuprot tome, DRAM je asinkroni, što znači da odmah reagira na unos podataka. Ali prednost sinkronog rada je u tome što CPU može paralelno obraditi preklapajuće instrukcije, također poznate kao 'cijevovod' - mogućnost primanja (čitanja) nove instrukcije prije nego što je prethodna instrukcija u potpunosti riješena (pisanje).
Iako cjevovod ne utječe na vrijeme potrebno za obradu instrukcija, dopušta da se više instrukcija dovrši istovremeno. Obrada jednog čitanjaijedna instrukcija pisanja po ciklusu takta rezultira višim ukupnim stopama prijenosa/performansi procesora. SDRAM podržava cjevovod zbog načina na koji je njegova memorija podijeljena u zasebne banke, što je dovelo do njegove raširene sklonosti u odnosu na osnovni DRAM.
Sinkroni dinamički RAM s jednom brzinom prijenosa podataka (SDR SDRAM)SDR SDRAM je prošireni izraz za SDRAM — dvije vrste su jedna te ista, ali najčešće se nazivaju samo SDRAM. 'Jedna brzina prijenosa podataka' označava kako memorija obrađuje jednu instrukciju za čitanje i jednu instrukciju za pisanje po taktu. Ovo označavanje pomaže razjasniti usporedbe između SDR SDRAM-a i DDR SDRAM-a:
DDR SDRAM radi kao SDR SDRAM, samo dvostruko brže. DDR SDRAM je sposoban za obradudva čitaju i dva pišu uputepo taktu (dakle 'dvostruko'). Iako slične funkcije, DDR SDRAM ima fizičke razlike (184 pina i jedan urez na konektoru) u odnosu na SDR SDRAM (168 pinova i dva ureza na konektoru). DDR SDRAM također radi na nižem standardnom naponu (2,5 V od 3,3 V), sprječavajući povratnu kompatibilnost sa SDR SDRAM-om.
GDDR SDRAM je vrsta DDR SDRAM-a koji je posebno dizajniran za renderiranje video grafike, obično u kombinaciji s namjenskim GPU-om (jedinicom za grafičku obradu) na video kartici. Poznato je da moderne računalne igre pomiču granice s nevjerojatno realističnim okruženjima visoke razlučivosti, često zahtijevaju velike specifikacije sustava i najbolji hardver video kartice za igranje (posebno kada se koriste 720p ili 1080p zasloni visoke rezolucije).
Unatoč tome što dijeli vrlo slične karakteristike s DDR SDRAM-om, GDDR SDRAM nije potpuno isti. Postoje značajne razlike u načinu na koji GDDR SDRAM radi, posebno u pogledu toga kako se propusnost daje prednost u odnosu na kašnjenje. Očekuje se da će GDDR SDRAM obraditi ogromne količine podataka (propusnost), ali ne nužno pri najvećim brzinama (latencija); zamislite autocestu sa 16 traka postavljenu na 55 MPH. Usporedno, očekuje se da će DDR SDRAM imati nisku latenciju kako bi odmah odgovorio na CPU; zamislite autocestu s 2 trake postavljenu na 85 MPH.
Brza memorija
Flash memorija je vrstaneisparljivmedij za pohranu koji čuva sve podatke nakon prekida napajanja. Unatoč nazivu, flash memorija je oblikom i načinom rada (tj. pohranjivanje i prijenos podataka) bliža solid-state diskovima od gore spomenutih vrsta RAM-a. Flash memorija se najčešće koristi u: