Članak 13. i njegov brat, član 11., sporni su dijelovi zakona o autorskim pravima EU-a koji bi, tvrde protivnici, mogli uništiti internet kakav poznajemo. To se naziva zabranom mema, kao i cenzurom. No njegovi pristaše kažu da je potrebno podržati kreativce na mreži.
Pogledajte kako povezani Facebook i Google 'prisiljavaju korisnike da im daju podatke', tvrdi GDPR slučaj privatnosti House of Lords: UK mora voditi etički put AI Amber Rudd izdvaja 9 milijuna funti za suzbijanje mračne mreže
kako ugraditi YouTube video
U rujnu 2017. Europski parlament izglasao je i odobrio izmijenjenu verziju zakona o autorskim pravima EU-a koji je isto tijelo odbacilo u srpnju ove godine.
Zakon o podjeli stavljen je na krajnji demokratski ispit u Strasbourgu, s 438 glasova za mjere, 226 glasova protiv i 39 suzdržanih.
Predložene promjene podijelila su mišljenja, a među zagovornicima reformi su mnogi značajni glazbenici i umjetnici, poput Wyclefa Jeana, koji se danas pojavio u Strasbourgu. Protivnici zakona uključuju web stranice i internet prisutnosti koji tvrde da će zakoni označiti kraj kulture mema i sadržaj koji generiraju korisnici .
Što se tiče neposredne budućnosti, još se ništa neće promijeniti. Državni čelnici unutar EU-a još uvijek trebaju sankcionirati promjene prije nego što pojedine zemlje počnu raspršivati pravne detalje promjene.
Posebna je rasprava član 13, koji bi, ako se ostvari, platforme poput YouTubea bio odgovoran za materijal zaštićen autorskim pravima. Kao takve, platforme će zahtijevati dogovore s proizvođačima sadržaja (ili onima koji posjeduju prava na zajedničku glazbu, film ili televiziju).
YouTube je zauzeo posebno glasan stav protiv predložene promjene s predsjednikom uprave tvrtke Susan Wojcicki na Twitteru kako bi izrazila svoje stajalište: članak 13. mogao bi izložiti kreativnu ekonomiju stvaratelja i umjetnika širom svijeta, iznijela je.
Sljedeći zabrinjavajući odjeljak je članak 11., poznat kao porez na poveznice, koji od izdavača i zbirnih web mjesta zahtijeva plaćanje poreza web lokacijama na koje se povezuju. To bi značilo da bi Google trebao platiti za popisivanje vijesti i drugih web stranica na svojoj tražilici - izgled koji sigurno nije jako željan.
Još u srpnju Europski parlament izglasao je odbijanje nove direktive o autorskim pravima, koja je uključivala posebno kontroverzni članak 13. Predloženi zakon odbijen je s 318 glasova za, 278, uz 31 suzdržanim glasom. O ovom se mjesecu raspravlja o EU-ovim reformama autorskih prava, čime se kreatorima politika daje više prostora za usavršavanje pravnog okvira oko sadržaja zaštićenih autorskim pravima u doba interneta.
Predložena direktiva o autorskim pravima obuhvaćala je niz dijelova koji su naišli na oštre kritike stručnjaka za politike i grupa za digitalna prava, koji su potencijalni zakon proglasili maskom za cenzuru - i kraj memovima u Europi. Srž te gnjeva bio je članak 13., dio predložene direktive koji se usredotočuje na upotrebu zaštićenog sadržaja od strane pružatelja usluga informacijskog društva (ISSP), koji pohranjuju i daju pristup materijalu koji su korisnici prenijeli.
Jasnom većinom zastupnici u Europskom parlamentu odbili su prijedloge za utiskivanje gume koji bi prisilili internetske tvrtke na filtriranje weba te bi uveli neviđeni porez na internetsko povezivanje, rekao je Raegan MacDonald, šef javne politike EU-a u Mozilli. Ovo je sjajna vijest za europske građane, njena mala i srednja poduzeća i startupove, posebno one u kreativnim sektorima, jer bi, premda su ih predložena pravila trebala štititi i podržavati, u novom režimu oni najviše patili.
Odbijanje mandata za sada znači da Parlament ima još nekoliko mjeseci da to uspravi, rekla je Alyn Smith, europarlamentarka, članica SNP-a u Europskom parlamentu za Škotsku. Radujem se podršci kolegama u tome i nastavit ću biti aktivan u naporima da se uspostavi ravnoteža koja djeluje za sve.
Na površinu, EU je na direktivu gledala kao na potez u rješavanju nejednakosti u prihodima koji generiraju vlasnici zaštićenih sadržaja i mrežnih platformi koji hostiraju sadržaj, a podržao ju je niz osoba iz glazbene industrije, uključujući Sir Paul McCartney. Međutim, točan način na koji to pokušava riješiti pokazao se vrlo kontroverznim. Početkom lipnja 100 zastupnika u Europskom parlamentu poslalo je otvoreno pismo usprotivši se planovima. Tome je prethodilo pismo Liberties andEuropska digitalna prava (EDRi).
PROČITAJTE DALJE: Velika Britanija izdvojila je 9 milijuna funti za suzbijanje mračne mreže
Što je članak 13?
Članak 13 Prijedlog Direktive Europskog parlamenta i Vijeća o autorskim pravima na jedinstvenom digitalnom tržištu , dajući mu puno ime, pokušaj je preoblikovanja zakona o autorskim pravima za doba interneta. Temelji se na odnosu između nositelja autorskih prava i internetskih platformi, prisiljavajući potonje na provođenje strožih propisa nad zaštićenim sadržajem.
Prema članku, ti pružatelji platformi trebali bi (duboko udahnuti) poduzeti mjere kako bi osigurali funkcioniranje sporazuma sklopljenih s nositeljima prava o korištenju njihovih djela ili drugih predmeta ili spriječili dostupnost djela ili drugih predmeta na njihovim uslugama identificirani od strane nositelja prava kroz suradnju s pružateljima usluga.
Te bi mjere trebale biti prikladne i proporcionalne, a platforme bi trebale pružiti nositeljima prava odgovarajuće izvještavanje o prepoznavanju i korištenju djela i drugih predmeta.
Zašto je članak 13. kontroverzan?
Kritičari predložene direktive tvrde da članak 13. krši temeljna prava korisnika interneta, proturječi se pravilima prethodno utvrđenim EU direktivom o e-trgovini i pogrešno razumije način na koji ljudi stupaju u kontakt s materijalima na internetu. Memovi, remiksi i druge vrste korisničkog sadržaja bili bi izloženi riziku, tvrde, jer bi se tehnički moglo smatrati kršenjem autorskih prava.
Organizacija u javnom vlasništvu, ZAJEDNIČKO međunarodno udruženje , kaže da mjere EU proizlaze iz neuravnotežene vizije autorskih prava kao problema između vlasnika prava i prekršitelja, te da prijedlog odlučuje zanemariti ograničenja i iznimke autorskih prava, temeljnih sloboda i prakse postojećih korisnika.
Članak propisuje da platforme trebaju sprječavati dostupnost zaštićenih djela, sugerirajući da će ovi ISSP-ovi trebati usvojiti tehnologiju koja može prepoznati i filtrirati rad stvoren od strane nekoga tko nije osoba koja ga prenosi. To može uključivati fragmente glazbe, slika i videozapisa. Ako ste ikada bili na internetu, znat ćete da je ta kultura ‘remiksa’ ključni dio funkcioniranja mrežnih zajednica. Zabrinjava to što će članak 13. to spriječiti i stvoriti vrstu cenzure koja zanemaruje nijanse u načinu na koji se sadržaj može usvojiti, citirati ili parodirati.
Tko podupire članak 13?
Brojne su osobe iz glazbene industrije podržale novi zakon o autorskim pravima, tvrdeći da će okvir zaštititi prava umjetnika nad njihovim kreacijama. Bivši Beatle, sir Paul McCartney, objavio je pismo pozivajući europarlamentarce da podrže mandat o autorskim pravima.
Danas neke platforme za sadržaj koji prenose korisnici odbijaju umjetnicima i svim stvaraocima glazbe pošteno nadoknaditi novac za njihov rad, dok ga iskorištavaju za vlastiti profit, navodi se u pismu.
Razlika u vrijednosti je taj jaz između vrijednosti koju ove platforme proizlaze iz glazbe i vrijednosti koju plaćaju kreatorima. Predložena Direktiva o autorskim pravima i njen članak 13. bavili bi se vrijednosnim jazom i pomogli osigurati održivu budućnost glazbenog ekosustava i njegovih stvaratelja, obožavatelja i digitalnih glazbenih usluga.
PROČITAJTE DALJE: Kako Povelja njuškača utječe na vas
Izvršni direktor UK Music Michael Dugher također je podržao zakon o autorskim pravima, optužujući Google da se ponaša poput korporativnog supa koji se hrani od kreatora i investitora koji generiraju glazbeni sadržaj koji na YouTubeu dijele stotine milijuna.
Umjesto da pokreće ciničnu kampanju, motiviranu u potpunosti iz vlastite želje da zaštiti svoju ogromnu dobit, Google bi trebao dati pozitivan doprinos onima koji stvaraju i ulažu u glazbu. Zastupnici u Europskom parlamentu trebali bi zanemariti lobiranje velikog novca od velikih tehnologija i natrag poštene nagrade za kreatore.
kako povećati svoju brzinu
Robert Ashcroft, izvršni direktor PRS-a za glazbu, slično tvrdi u postu na blogu da su internetski divovi poput Googlea izbacili oluju dezinformacija na društvenim mrežama o predloženim promjenama kako bi sačuvali svoju trenutnu prednost.
Tko se protivi članku 13?
Prošli mjesec više od 70 vodećih tehnoloških stručnjaka napisalo je a zajedničko pismo osuđujući odredbu članka 13. u potencijalnom zakonodavstvu - upozoravajući da bi mogao slomiti internet kakav poznajemo.
Među potpisnicima je izumitelj World Wide Weba, Tim Berners-Lee, suosnivač Wikipedije Jimmy Wales i internetski pionir Vint Cerf. Zajedno s Electronic Frontier Foundation (EFF) i spektrom drugih stručnjaka, upozoravaju da članak 13. čini korak bez presedana prema transformaciji interneta, iz otvorene platforme za dijeljenje i inovacije, u alat za automatizirani nadzor i kontrolu svojim korisnicima.
U pismu se ističe trošak postavljanja tehnologija automatskog filtriranja kako bi se ispunile nova pravila o autorskim pravima, za koja tvrde da će spriječiti europska startupove i mala i srednja poduzeća da se natječu s američkim tvrtkama. Skreću posebnu pozornost na učinak članka 13. na korisnike interneta koji bi se suočili s preprekom prijenosu i premještanju svega, od glazbe i videozapisa do računalnog koda.
Prema inicijativi za zaštitu autorskih prava Copybuzz , zakon bi također mogao masovno ometati digitalne startupe u EU-u: čak i ako od njih nije potrebno da odmah uvedu mrežni sustav cenzure, nove će tvrtke imati prijetnju obveznim filtrima za učitavanje iznad njih kako rastu.
Zašto bi se startupi odlučili raditi pod tim uvjetima u EU-u kad mogu izbjeći problem osnivanjem tvrtke u jurisdikcijama sa zakonima koji odgovaraju digitalnom dobu? Slično tome, zašto bi rizični kapitalisti riskirali ulagati u nove tvrtke iz EU-a, koje će biti sputane zahtjevom da se sve filtrira nakon što narastu iznad određene veličine?
Također postoje zabrinutosti da je članak 13. u suprotnosti s Direktivom EU-a o e-trgovini koja zauzima drugačiji pristup odgovornosti ISSP-a za usluge hostinga koje pohranjuju podatke koje pružaju korisnici.
The Max Planck Institut za inovacije i konkurenciju prethodno je upozorio da: Neki zahtjevi sadržani u članku 13. mogu omogućiti nasilničko ponašanje, čime ugrožavaju slobodu izražavanja i informacija. Prošlog listopada, 56 vodećih akademika objavio je niz preporuka o predloženoj direktivi, uključujući tvrdnje da je članak 13. nespojiv s jamstvom temeljnih prava i sloboda i obvezom postizanja poštene ravnoteže između svih uključenih prava i sloboda.
U otvorenom pismu Libertiesa i EDRi, objavljenom još u listopadu, kampanji su napisali: Članak 13. prijedloga o autorskim pravima na jedinstvenom digitalnom tržištu uključuje obveze prema internetskim tvrtkama koje bi bilo nemoguće poštovati bez nametanja pretjeranih ograničenja građanima. temeljna prava. Navodi se da bi se daljnjim postupkom s člankom 13. i filtriranjem sadržaja na predložene načine kršila sloboda izražavanja utvrđena u članku 11. Povelje o temeljnim pravima.
Promjena odnosa YouTubea s člankom 13
Podijeljeni članak 13. nije naišao na potporu izvršnog direktora YouTubea koji je upozorio da će tvrtka morati blokirati prijenose iz zemalja EU-a ako članak bude usvojen.
Članak bi predstavljao veliko financijsko opterećenje za YouTube, čineći ga odgovornim za sav sadržaj koji krši autorska prava na njihovoj usluzi. To je motiviralo izvršnu direktoricu Susan Wojcicki da sugerira da tvrtka ne želi taj financijski teret i da će umjesto toga zaustaviti građane EU-a koji prenose sadržaj.
Međutim, čini se da je sada ova pozicija obrnuta. Julia Reda, europarlamentarka za Njemačku piratsku stranku, izvijestila je da je Wojcicki dao izjave sugerirajući da će YouTube podržati filtere za prijenos video sadržaja. To bi se nadogradilo na postojeći sustav ContentID platforme i spriječilo prijenos bilo kakvog materijala zaštićenog autorskim pravima.
Ovo bi bio ogroman udarac za mnoge YouTubere koji izvode glazbu, pregledavaju filmove ili na druge načine koriste sredstva koja pripadaju drugima.
Stav YouTubea prema filtrima za prijenos ima smisla jer, kako objašnjava Reda, YouTube već ima ovaj softver. Da su filtri za prijenos obavezni za video usluge, YouTube bi bio ispred konkurencije sa svojim naprednim sustavom i čak bi mogao prodati ovaj softver konkurentima.
Međutim, YouTube se pokazao da se i dalje predomišlja u vezi s člankom 13. Početkom prosinca YouTube je pokrenut #SaveYourInternet , kampanja za pokretanje zajednice da govori o članku 13. Objavio je video koji objašnjava zakon i kako to može utjecati na platformu koja je istaknuta na početnoj stranici. To je značilo da ga može vidjeti bilo tko, od strastvenih ljubitelja YouTubea do djece koja gledaju crtiće ili starije publike koja traži upute za pletenje. Ovo je bio pokušaj povećanja publike koja bi mogla izraziti svoju zabrinutost u članku 13.
Koji je sljedeći korak za članak 13?
Dana 5. srpnja, europarlamentarci odbili su direktivu o autorskim pravima. Nakon glasanja, o zakonu će se raspravljati u raspravama iza zatvorenih vrata između zakonodavaca EU-a i država članica.
Predstojeće glasanje o zakonu održat će se tijekom popodnevnog plenarnog zasjedanja u srijedu, 12. rujna.
Posljednja napomena u pogledu Velike Britanije jest neizvjesnost što će Brexit značiti za direktivu. Direktiva je namijenjena djelovanju na autorska prava na jedinstvenom digitalnom tržištu, pa bi vjerojatno svaki utjecaj na Ujedinjeno Kraljevstvo ovisio o odnosu države s tim entitetom. Ukratko, prerano je za reći i oslanjat ćemo se na veće ishode pregovora o Brexitu.
kako pronaći tamnicu u minecraftu
Zasluga za vodeću sliku: Thomas McMullan
